Živimo u suvremenom svijetu 21. stoljeća u kojemu je trgovina bez granica zavladala svijetom. Kapitalizam je ušao u svaku moguću poru zapadnog društva, a bitka za dolazak na tron ‘najboljeg proizvoda’, nikada nije bila teža. Ulaganja u marketinške aktivnosti su u stalnom porastu, a njihova raznolikost je dosegla do sada neviđene razine. Osim oglašavanja putem tradicionalnih kanala, popularnost internetskog marketinga postala je neizbježna tema. Ono što se također nameće kao tema marketinškim stručnjacima, jest osjetilni marketing.

ŠTO JE OSJETILNI MARKETING?

Na današnjem iznimno konkurentnom tržištu, za brendove je važnije nego ikada, zadržati visoku i konzistentnu kvalitetu te tako ispuniti očekivanja potrošača. Današnji potrošači su vrlo informirani, sofisticirani i vrlo im je bitan zadovoljavajući omjer cijene i kvalitete. Stoga se prije izrade određene strategije i marketinške kampanje, prvo rade analize ponašanja potrošača. Jedan od važnih elemenata takvih istraživanja, i marketinga generalno, jest osjetilni marketing. Ova vrsta marketinga cilja na razne emocije potrošača, poput sviđanja ili nesviđanja, želja, zadovoljstva te nam govori kako pojedina osjetila utječu na izbor potrošača prilikom kupnje.

Upravo zato, u cilju povećanja prodaje, mnogi se proizvođači oslanjaju na osjetilni marketing. Kako on funkcionira? Laičkim i jednostavnim rječnikom, to je marketing temeljen na znanju o ljudskim osjetilima. Funkcionira kroz poticanje (pozitivno percipiranih) podržaja, koji se javljaju nakon izlaganja određenom vanjskom utjecaju. Na taj način, potrošači povezuju pozitivnu emociju s određenim brendom, na temelju koje stvaraju uvjerenja, osjećaje i stavove vezane uz proizvod. Osjetilni marketing podrazumijeva pet ljudskih osjetila: sluh, okus, vid, dodir i miris. Marketinški formati najčešće koriste sadržaje koji evociraju vid i sluh, dok su preostala tri osjetila manje obuhvaćena.

OLFAKTIVNA RJEŠENJA

Mnoga su istraživanja pokazala da se vizualni sadržaji jasnije percipiraju i pamte, ukoliko ih se koristi s još jednim osjetilom. Takva višeosjetilna iskustva, garantirano su učinkovitija od klasičnih jedno-osjetilnih rješenja. Osim klasičnih vizualno-auditivnih podražaja, za koje smo rekli da su najčešći, sve su popularnija i olfaktivna rješenja, odnosno ona koja se odnose na njuh. Iako se tradicionalno, marketinški medijski sadržaj fokusira na vizualno-auditivne kombinacije, često je uparivanje mirisa i zvuka, učinkovitije od slike i zvuka. Tako i svaka Flaster kampanja ima mogućnost uključivanja olfaktivno marketinških sadržaja, koji se tijekom kampanje koriste u svim taxi vozilima prilikom vožnje putnika.

Na to ukazuje i istraživanje Richarda Axela i Linde Buck, koji su dobili Nobelovu nagradu, za otkrića mirisnih receptora i organizacije olfaktivnog (njušnog) sustava. Njihova su istraživanja pokazala da je čovjekov njuh „najemocionalniji” osjet. Tome u prilog ide činjenica, da ljudi mogu zapamtiti oko 10.000 raznih mirisa. Mnogi od njih pokreću sjećanja koja mogu sezati čak u doba najranijeg djetinjstva.

ALATI NEUROMARKETINGA I PRIMJERI ‘SCENT MARKETINGA’

Kako bi se rezultati osjetilnog marketing izmjerili, potrebna je tehnologija koja prepoznaje i bilježi reakcije na osjetilne podražaje. Tu pomaže neuromarketing, koji je definiran kao posebno specijalizirano marketinško područje, koje primjenjuje neuropsihologiju na istraživanje tržišta. Proučava senzomotorne, kognitivne i afektivne reakcije potrošača na određene marketinške podražaje. Pomoću medicinskih tehnologija, alati neuromarketinga mjere biološku reakciju mozga potrošača na osjetilni podražaj, u trenutku kada se podražaj događa. Neki od tih alata su: EEG, Implicitor, Eye tracking, GSR (galvanska reakcija kože), Facijalna ekspresija itd.

Neki od primjera poznatih brendova koji koriste tzv. ‘scent marketing’ su Apple, Abercrombie & Fitch, Rolls Royce, Starbucks, Cineplex, Hyatt. Zanimljiv primjer osjetilnog marketinga možemo vidjeti u poslovnom slučaju brenda Kentucky Fried Chicken ili poznatije KFC. Cijelu studiju provedenu na ovom poslovnom slučaju možete pronaći na: linku. Ukratko prenesno, KFC je u svom poslovanju koristio svih pet osjetilnih podražaja za potrebe stvaranja brandinga. Studija je pokzala da od svih osjeta najveći utjecaj na potrošače KFC-a ima miris, koji je praće vizualnim i ukusnim podražajima. Taktilni i auditivni utjecaji KFC-a bili su manje bitni potrošačima. Za više informacija o uključivanju olfaktivnih marketinških sadržaja u Flaster kampanje, kontaktirajte nas putem contact forme koju možete pronaći na naslovnoj stranici Flaster weba ili putem emaila info@flaster.co